Tokenizacija je proces koji sve više privlači pažnju u finansijskom i tehnološkom sektoru, jer omogućava digitalizaciju različitih vrsta imovine, kao što su nekretnine, umetnička dela ili akcije kompanija. Ova tehnologija koristi blockchain da bi se stvarali digitalni tokeni koji predstavljaju stvarnu vrednost, a ovi tokeni se zatim mogu kupovati, prodavati ili razmenjivati. Međutim, iako tehnologija blockchain pruža nove mogućnosti za poslovanje i investicije, pravni okviri koji regulišu ovaj proces još uvek su u razvoju, kako u Srbiji, tako i u Republici Srpskoj.
Ovaj članak analizira ključne pravne izazove koji prate tokenizaciju u Srbiji i Republici Srpskoj i razmatra razlike između njihovih pravnih sistema.
Srbija – Zakon o digitalnoj imovini
Srbija je usvojila Zakon o digitalnoj imovini 2021. godine, koji reguliše različite aspekte digitalne imovine. Ovaj zakon podrazumeva:
- Sprovođenje inicijalne ponude digitalne imovine (ICO, STO, IEO), ali uz određena pravna ograničenja i potrebne dozvole.
- Korišćenje digitalne imovine u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
- Priznavanje digitalnih tokena kao finansijske aktive, ali ne kao zakonskog sredstva plaćanja.
Više informacija o Zakonu o digitalnoj imovini u Srbiji možete pronaći na sajtu Ministarstva finansija Srbije: mfin.gov.rs.
Republika Srpska
U Republici Srpskoj ne postoji poseban zakon koji reguliše digitalnu imovinu. Iako neki oblici digitalne imovine mogu biti korišćeni kao nenovčani ulog u privrednim društvima, nedostaje jasna regulativa o njihovom trgovanju ili oporezivanju. To stvara izazove za investitore i kompanije koji žele da se uključe u proces tokenizacije. Takođe, nedostatak specifičnog zakona znači da se koriste opšti propisivanja koja se odnose na privredna društva.
Više informacija o tokenizaciji u Republici Srpskoj možete pročitati na portalu Glas Srpske: glassrpske.com ili pronaći na sajtu Agencije za bankarstvo Republike Srpske: abrs.ba.
Zaključak
U Srbiji je usvojen Zakon o digitalnoj imovini, koji omogućava regulisano korišćenje tokena za finansiranje i druge svrhe. Nasuprot tome, Republika Srpska još uvek nema konkretan pravni okvir koji reguliše digitalnu imovinu, što stvara pravnu neizvesnost. U budućnosti se očekuje razvoj propisa koji će omogućiti lakšu i jasniju upotrebu digitalne imovine.
Za sve koji planiraju da uđu u proces tokenizacije, preporučuje se da se konsultuju sa pravnim stručnjacima kako bi osigurali poštovanje važećih propisa.